

Adresa:
Trg Franje Tuđmana 4
Vrginmost
44410 Gvozd
HRVATSKA
Tel/fax:
+38544881523
E-mail: suncokret_gvozd@yahoo.com
Donacije mogu biti uplaćene na:
Privredna Banka Zagreb
Račkoga 6
10000 Zagreb
Croatia
Broj računa:
IBAN
HR6323400091110159245
Swift
PBZ GH R2X
Suncokret – Centar za razvoj zajednice je nevladina i neprofitna udruga utemeljena 2004. godine kao odgovor na psihosocijalne potrebe u zajednici nakon rata. Suncokret se bavi razvojem zajednica unutar Sisačko-moslavačke županije. Cilj je ukazati na negativne psihološke, socijalne i kulturne posljedice socijalnih problema u regiji; poboljšati kvalitetu života za sve članove zajednice, posebice za one najugroženije u društvu; promovirati ponovnu izgradnju zajednice i podržati razvoj održivog demokratskog civilnog društva.
Suncokret sprovodi široku paletu programa i inicijativa u lokalnoj zajednici i novonaseljenim mjestima, prvenstveno za djecu i mlade, ali i za odrasle. Suncokret zasniva svoje aktivnosti na radu s pojedincima, obiteljima, grupama i zajednicama na principima aktivnog sudjelovanja i osposobljavanja, podržavajući pri tom pozitivne inicijative, pokretanje međusobne suradnje, kao i međusobno poštivanje razlika. Suncokret je predan uspostavi demokratske izgradnje, građanskoj inicijativi i sudjelovanju, razvoju zajednice, volonterstvu i altruizmu, podjeli odgovornosti, jednakim prilikama za sve bez obzira na spol, vjeroispovijest ili nacionalnu pripadnost.
Suncokret je u Gvozdu prisutan od 1998. godine kroz provođenje programa “Socijalna revitalizacija i reintegracija opcine Gvozd”, što je bio dio velikog nacionalnog projekta “Suncokret” – Centar za humanitarni rad iz Zagreba. Krajem 2003. i početkom 2004. krovna organizacija je prošla kroz organizacijske promjene na osnovu rezultata procesa strateškog planiranja procjene organizacijskih sposobnosti. Promjene su također zahvatile pojedine projekte i programe unutar novih lokalnih podružnica. Ovakva promjena se u početku zasnivala na činjenici da je Suncokret – Centar za humanitarni rad provodio brojne projekte i programe po cijeloj Hrvatskoj zbog čega je bilo izuzetno teško pronalaziti izvore financiranja za sve te projekte unutar samo jedne organizacije. Jedna od posljedica ove transformacije je i uspostavljanje nevladine udruge “Suncokret” – Centar za razvoj zajednice. Ovaj izdanak Suncokreta kao nova nevladina udruga utemeljen je u rujnu 2004. godine u Gvozdu.
Predsjednik Suncokreta – Centra za razvoj zajednice je Predrag Mraović, pod čijim vodstvom je uspješno proveden program “Socijalna revitalizacija i reintegracija opcine Gvozd” u periodu od 2002. do 2004. godine. (Druge nevladine udruge, nastale iz Suncokreta, su: Suncokret – OLJIN – Obrazovanje za Ljubav i Nenasilje, Zagreb, veljača 2004 i Suncokret – Pula, svibanj 2004).
Ova organizacijska transformacija pridonijet ce značajno višem nivou učinkovitosti prilikom zadovoljavanja potreba i interesa naših korisnika kao i naše zajednice u kojoj djelujemo, zbog čega se iskreno nadamo podršci za naša nastojanja od strane donatora.
CILJEVI
- Promovirane vrijednosti volonterskog rada u zajednici
- Eko aktivizam, zaštita prirode i okoliša, održivi razvoj zajednice
- Aktivno sudjelovanje mladih u javnom i kulturnom životu zajednice
- Razvijanje dijaloga i međusobne tolerancije u multietničkoj sredini
- Prevencija poremećaja u ponašanju kroz konstruktivno korištenje slobodnog vremena mladih
- Učenje stranih jezika kroz susrete i konverzaciju s volonterima iz cijelog svijeta
- Informacijska i informatička pismenost
- Kreiranje prostora za provedbu dječjih aktivnosti u slobodnom vremenu
- Promoviranje rekreativnih sportskih aktivnosti
AKTIVNOSTI
- Internet (epi)centar
- Informatička radionica
- Suncokretov dnevni boravak
- EVS - Europska volonterska služba
- Lokalne novine: NGO
- Filmske & fotografske radionice
Internet centar je otvoren svaki radni dan od 11-19:00.
Osim što su od koristi lokalnim zajednicama, volonteri/ke stječu nove vještine i uče nove jezike te otkrivaju druge kulture, a načela i prakse neformalnog učenja se odražavaju kroz cijeli projekt. EVS podupire dugoročno individualno i grupno volontiranje mladih.
Namjera nam je da list izlazi dva-tri puta godišnje.
- Međunarodni volonterski kampovi
- Pomoć u učenju
- Radne atrakcije u zajednici
- Radionice (workshops)
- Likovno kreativne radionice
- Kuhanje i zakuhavanje
Ovo je prilika za djecu i mlade, posebno u ovako maloj zajednici, da dođu u kontakt i druže se s ljudima iz drugih kultura što omogućava međukulturalno učenje i razmjenu, kao protutežu kulturnoj izolaciji, etnocentrizmu i nacionalizmu, te pruža osnovu za razvoj tolerancije i poštivanja različitosti.

- pružanje prve pomoći
- radionice iz astronomije za djecu i mlade
- orijentacijske radionice u prirodi
- radionice o štetnosti pušenja i konzumiranja alkohola
- prevencija nasilja među djecom i mladima
- vršnjačke edukacije
- timski rad, planiranje,organiziranje i vođenje kampova
- filcanje, izrada nakita, pletenje, šivanje…itd.etc.i dr.
Chili con carne,paella,totille,tapas,churros, smörgåsbord, köttbullar, Janssons frestelse, Ragù alla Bolognese,buritto,gordito…svi koji dođu gladni odu siti:-)
Mjesto Vrginmost smješteno je u Vrgomoskom polju, kroz koje protiče rijeka Trepča. Vrgomosko polje dosta je močvarno, ravno, a okružuju ga brežuljci i padine Petrove gore, sa najvišim vrhom Petrovcem(507 m). Južno od Vrginmosta smjestilo se selo Podgorje, istočno Čemernica, sjeverno i sjevero-istočno Pješćanica, a sjevero-zapadno Brnjavac, te zapadno Slavsko Polje.
Kao naselje Vrginmost je nastao u 17. vijeku, kada su bile seobe radi stvaranja Vojne krajine, te je novijeg postanka, od 1688. godine i dalje. Naziv je dobilo po porodici Vrga i mostu preko rječice Trepče, koji se nalazilo ispred kuće porodice Vrga (Vrgin-most).
Dugo u Austro-Ugarskoj pisalo se rastavljeno- Vrgin Most, tj. dvije riječi, kako je ostalo napisano i u vrijeme Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca . Kasnije je utvrđeno da je pravilno po pravopisu pisati naziv mjesta jednom riječju Vrginmost. Tako je ostalo i jedino pravilno pisati naziv ovog mjesta.
Godine 1850. mjesto je imalo 30 kuća i 341. stanovnika, a 1921. godine 622 domaćinstva sa bližom okolinom. U popisu stanovništva mjesto Vrginmost je stalno obuhvaćeno sa Crevarskom Stranom.
U vrijeme velike reforme Vojne krajine, koja se provodila od 1872. do 1881. godine, i kada je ukinuto vojno uređenje krajine, Vrginmost postaje središte kotara s manjim prihodima.
Gvozd nekad
Od velikog značaja za privredni, politički i kulturni život bila je i željeznička pruga Karlovac-Sisak, koja je sagrađena, dio Sisak-Vrginmost 1901. godine, a dio Vrginmost-Karlovac 1905. godine.
U mjestu je ostalo malo stanovnika, i to uglavnom nekoliko porodica u kojima su ostale žene i djeca. Većina stanovništva je izbjeglo, pobijeno, pohapšeno, a dijelom otišlo u partizane. Noću 12/13 septembra/rujna 1942. neprijateljske jedinice su uništile i razorile a potom napustile Vrginmost.
Nakon završetka Domovinskog rata mjestu je 1996. g. promijenjeno ime u Gvozd. Danas je Gvozd u dosta teškoj ekonomskoj situaciji. Stanovništvo se najvećim dijelom bavi poljoprivredom i stočarstvom. U gospodarstvu osim trgovina i kafića, rade ciglana u obližnjem selu Blatuši, par malih pilana i dvije talijanske firme: Euroamb (sastavljanje ambulantnih vozila) i Morganti (izrada namještaja).
Gvozd danas
This post is also available in: English