Suncokret – Centar za razvoj zajednice je nevladina i neprofitna udruga utemeljena 2004. godine kao odgovor na psihosocijalne potrebe u zajednici nakon rata. Suncokret se bavi razvojem zajednica unutar Sisačko-moslavačke županije. Cilj je ukazati na negativne psihološke, socijalne i kulturne posljedice socijalnih problema u regiji; poboljšati kvalitetu života za sve članove zajednice, posebice za one najugroženije u društvu; promovirati ponovnu izgradnju zajednice i podržati razvoj održivog demokratskog civilnog društva.
Suncokret sprovodi široku paletu programa i inicijativa u lokalnoj zajednici i novonaseljenim mjestima, prvenstveno za djecu i mlade, ali i za odrasle. Suncokret zasniva svoje aktivnosti na radu s pojedincima, obiteljima, grupama i zajednicama na principima aktivnog sudjelovanja i osposobljavanja, podržavajući pri tom pozitivne inicijative, pokretanje međusobne suradnje, kao i međusobno poštivanje razlika. Suncokret je predan uspostavi demokratske izgradnje, građanskoj inicijativi i sudjelovanju, razvoju zajednice, volonterstvu i altruizmu, podjeli odgovornosti, jednakim prilikama za sve bez obzira na spol, vjeroispovijest ili nacionalnu pripadnost.
Suncokret je u Gvozdu prisutan od 1998. godine kroz provođenje programa “Socijalna revitalizacija i reintegracija opcine Gvozd”, što je bio dio velikog nacionalnog projekta “Suncokret” – Centar za humanitarni rad iz Zagreba. Krajem 2003. i početkom 2004. krovna organizacija je prošla kroz organizacijske promjene na osnovu rezultata procesa strateškog planiranja procjene organizacijskih sposobnosti. Promjene su također zahvatile pojedine projekte i programe unutar novih lokalnih podružnica. Ovakva promjena se u početku zasnivala na činjenici da je Suncokret – Centar za humanitarni rad provodio brojne projekte i programe po cijeloj Hrvatskoj zbog čega je bilo izuzetno teško pronalaziti izvore financiranja za sve te projekte unutar samo jedne organizacije. Jedna od posljedica ove transformacije je i uspostavljanje nevladine udruge “Suncokret” – Centar za razvoj zajednice. Ovaj izdanak Suncokreta kao nova nevladina udruga utemeljen je u rujnu 2004. godine u Gvozdu.
Predsjednik Suncokreta – Centra za razvoj zajednice je Predrag Mraović, pod čijim vodstvom je uspješno proveden program “Socijalna revitalizacija i reintegracija opcine Gvozd” u periodu od 2002. do 2004. godine. (Druge nevladine udruge, nastale iz Suncokreta, su: Suncokret – OLJIN – Obrazovanje za Ljubav i Nenasilje, Zagreb, veljača 2004 i Suncokret – Pula, svibanj 2004).
Ova organizacijska transformacija pridonijet ce značajno višem nivou učinkovitosti prilikom zadovoljavanja potreba i interesa naših korisnika kao i naše zajednice u kojoj djelujemo, zbog čega se iskreno nadamo podršci za naša nastojanja od strane donatora.
Adresa:
Trg Franje Tuđmana 4
Vrginmost
44410 Gvozd
HRVATSKA
Tel/fax:
+38544881523
Email: suncokret_gvozd@yahoo.com
Donacije mogu biti uplaćene na:
Privredna Banka Zagreb
Račkoga 6
10000 Zagreb
Croatia
Broj računa:
IBAN
HR6323400091110159245
Swift
PBZ GH R2X
CILJEVI
- Promovirane vrijednosti volonterskog rada u zajednici
- Eko aktivizam, zaštita prirode i okoliša, održivi razvoj zajednice
- Aktivno sudjelovanje mladih u javnom i kulturnom životu zajednice
- Razvijanje dijaloga i međusobne tolerancije u multietničkoj sredini
- Prevencija poremećaja u ponašanju kroz konstruktivno korištenje slobodnog vremena mladih
- Učenje stranih jezika kroz susrete i konverzaciju s volonterima iz cijelog svije
- Informacijska i informatička pismenost
- Kreiranje prostora za provedbu dječjih aktivnosti u slobodnom vremenu
- Promoviranje rekreativnih sportskih aktivnosti
AKTIVNOSTI
Kroz različite vidove komunikacije s vršnjacima iz cijelog svijeta (e-mail, chat, facebook itd.) mladima se omogućava širenje vidika, a kroz to povećanje tolerancije spram različitosti, stjecanje informacija o različitim područjima vlastitih interesa, skupljanje materijala relevantnih za školovanje itd.
Internet centar je otvoren svaki radni dan od 11-19:00.
(sa 6 računala) mjesto je upoznavanje korisnika s informacijsko-komunikacijskim tehnologijama, kako bi im njihova uporaba postala prirodnim dijelom života i rada, te kako bi se što prije počeli koristiti prednostima koje uporaba tehnologija donosi. Također, to je mjesto koje omogućava da mlade i nezaposlene osobe iz Općine Gvozd budu konkurentnije na tržištu rada, te time posredno utječe i na smanjenje nezaposlenosti na ovom području.
Edukacija se provodi po grupama i po određenim tematskim cjelinama a sastoji se od upoznavanja s principima rada računala, osnovama Windows operativnih sustava, obradom teksta i Microsoft Office Programa (Word, Excel, PowerPoint i Access), kao i korištenjem Interneta.. Ukoliko određeni broj polaznika želi nastaviti edukaciju i nakon završetka naprednog tečaja, voditelj informatičke radionice će za njih formirati posebnu grupu, s adekvatnim programom rada.
Suncokretov centar je otvoren svakim radnim danom od 11-19:00. Djeca, mladi i nemladi mogu svoje slobodno vrijeme provest i kroz neformalno druženje uz razne društvene igre, ili čitajući knjige i novine koje su na besplatno korištenje dostupne svima. Ležerni pristup zlata vrijedi.
djeluje u sklopu programa Mladi na djelu kojeg podupire Europska komisija i omogućuje mladima da volontiraju do 12 mjeseci u zemlji izvan njihova prebivališta, promiče solidarnost među mladima, te je „služba učenja“ u pravom smislu riječi.
Osim što su od koristi lokalnim zajednicama, volonteri/ke stječu nove vještine i uče nove jezike te otkrivaju druge kulture, a načela i prakse neformalnog učenja se odražavaju kroz cijeli projekt. EVS podupire dugoročno individualno i grupno volontiranje mladih.
U razgovorima i intervjuima s brojnim osobama iz zajednice, pokazan je jasan interes za informacijama o povratku, obnovi, stambenom zbrinjavanju, mogućnostima zaposlenja, najavama događanja interesantnih široj lokalnoj zajednici i sl. Radom na NGO-u mladi će se uključili u život zajednice i postati sudionici u stvaranju lokalnih novina.
Namjera nam je da list izlazi dva-tri puta godišnje.
Kroz niz predavanja polaznici radionica ovladavaju osnovama filma i rada s digitalnom kamerom (osnovne funkcije kamere, kadriranje, montiranje snimljenog materijala u Adobe Premiere programu) i digitalnim foto-aparatom (osnovne funkcije i obrada fotografija u Photoshop programu).
Radionice se organiziraju u suradnji s partnerskom organizacijom BLANK iz Zagreba, najvećim filmskim inkubatorom od Urugvaja do Ukrajine..
Međunarodni volonteri svojim znanjem potiču osnaživanje udruge kroz usvajanje novih vještina. Međunarodni volonteri često služe kao uzor za djecu i mlade ljude i pomažu u promicanju vrijednosti poput volonterstva i altruizma.
Ovo je prilika za djecu i mlade, posebno u ovako maloj zajednici, da dođu u kontakt i druže se s ljudima iz drugih kultura što omogućava međukulturalno učenje i razmjenu, kao protutežu kulturnoj izolaciji, etnocentrizmu i nacionalizmu, te pruža osnovu za razvoj tolerancije i poštivanja različitosti.
Poslije škole djelatnici i volonteri Suncokreta s učenicima osnovne i srednje škole uvježbavaju i ponavljaju nastavne sadržaje: čitanje, učenje, povezivanje raznih gradiva i na taj način učenike osposobljavaju da na početku nastave pokušaju ispraviti ili poboljšati ocjenu. Svi koji žele i mogu više uvijek mogu računati na pomoć Suncokreta, koji u suradnji s školom koordinira ovu aktivnost.
Društveno korisni rad oplemenjuje/obremenjuje čovjeka 
i stoga tijekom proljeća, ljeta i blage jeseni organiziramo volonterske akcije kojima se uljepšava, da ne kažemo oplemenjuje lokalna zajednica (čišćenje šuma od divljih deponija, krčenje od rata zapuštenih prostora i objekta, uređivanje prilaza izvorima pitke vode, pomoć starijim osobama, skupljanje odjeće, obuće i namještaja u suradnji s Crvenim križem….
- pružanje prve pomoći
- radionice iz astronomije za djecu i mlade
- orijentacijske radionice u prirodi
- radionice o štetnosti pušenja i konzumiranja alkohola
- prevencija nasilja među djecom i mladima
- vršnjačke edukacije
- timski rad, planiranje,organiziranje i vođenje kampova
- filcanje, izrada nakita, pletenje, šivanje…itd.etc.i dr.
U Suncokretu se održavaju i Likovno – kreativne radionice za djecu i mlade a ponekad se i odrasli uključe, ili kao voditelji radionica ili samo kao učesnici. Različitim likovnim tehnikama omogućujemo našim članovima da oslobode svoju kreativnost i osjećaj za lijepo- važno je poticati djecu i mlade da što slobodnije izraze svoju kreativnost i originalnost.
Kuhanje i nije težak posao, ako pruža veliko veselje za one s kojima i za koje kuhate! Kuhanje i kreativnost u kuhanju može se učiti i na radionicama pripremanja zdrave hrane iz dva bio vrta koja se nalaze u sklopu volonterskog centra. Domaći i međunarodni volonteri,također, pripremaju tradicionalnu hranu iz svojih zemalja tako da se nepca uče novim nepoznatim ukusima.
Chili con carne,paella,totille,tapas,churros, smörgåsbord, köttbullar, Janssons frestelse, Ragù alla Bolognese,buritto,gordito…svi koji dođu gladni odu siti:-)
U zdravom tijelu nije baš uvijek i zdrav duh, ali je važno a još više zabavno baviti se rekreativno i natjecateljskim sportom. U Suncokretu možete igrati stolni tenis, stolni nogomet, pikado, badminton, košarku i naučiti osnove streličarstva (luk i strijela). Haug! Ne morate nikog pobijediti, samo dođite i uživajte u igri.
Face painting-veliki doživljaja za svako dijete, ali i odrasli ponekad padnu u iskušenje, plesanje, bubnjanje, stolni nogomet, skate, rolanje, raznorazne igre razonodne, pogotovo u toplijem dijelu godine u Suncokret privuku gro djece i mladeži. Aha!
Gradnja prirodnim materijalima, sadnja bio vrta, kompostiranje, permakultura…. neke su od eko radionica koje se održavaju svake godine u Suncokretovom volonterskom centru. Radionice su namijenjene svima koji žele razvijati ekološku svijest i usvajati navike pravilnog ponašanja u svakodnevnom životu s ciljem očuvanja našeg okoliša i prirode.
POVIJEST
Prema knjizi Bečkog pregleda ustroja Banske krajine, politički upravni kotar Vrginmost, iz 1870. godine – politička seoska općina Vrginmost u koju su tada pripadala mjesta – Brnjavac, Ostrožin, Pješćanica, Podgorje, Dolnji Sjeničak, Gornji Sjeničak, Slavskopolje i Vrginmost, imala je površinu 2.12 milja, a brojala je 6.207 stanovnika.
Tom upravnom kotaru su pripadale i Političke seoske općine Velika Vranovina sa pripadajućim okolnim mjestima i ukupnim brojem stanovnika 7.594, Čemernica sa pripadajućim mjestima i brojem stanovnika 2.922 stanovnika, Bović sa pripadajućim mjestima i ukupnim brojem stanovnika 5.205 i Lasinja sa pripadajućim mjestima i ukupnim brojem stanovnika 6.233, tako da je upravni kotar dotične općine imao površinu 10.07 milja, a brojao je 28.091 stanovnika.
Naselje Vrginmost nastalo je u 17. stoljeću pod utjecajem seoba naroda, radi stvaranja Vojne krajine, te je novijeg postanka, od 1688. godine na dalje. Vrginmost je dobio ime prema porodici Vrga i mostu preko rječice Trepče, koji se nalazio ispred njihove kuće (Vrgin-most). Dugo se u Austro-Ugarskoj naziv mjesta pisao rastavljeno Vrgin Most, od dvije riječi, kako je ostalo napisano i u vrijeme Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Kasnije je utvrđeno da je pravilno po pravopisu pisati naziv mjesta jednom riječju, Vrginmost. Tako je ostalo i jedino pravilno pisati naziv ovog mjesta.
Godine 1850. mjesto je imalo 30 kuća i 341. stanovnika, a 1921. godine 622 domaćinstva sa bližom okolinom. U popisu stanovništva mjesto Vrginmost je uvijek obuhvaćano sa Crevarskom Stranom.
Zahvaljujući svom povoljnom geografskom položaju, Vrginmost je postao značajno administrativno središte i centar za lokalnu razmjenu dobara. Polovicom 18. stoljeća, nakon formiranja Glinske regimente, od 1749. godine, Vrginmost postaje središte kompanije (čete) sa Krajiškom školom. U vrijeme velike reforme Vojne krajine, koja se provodila od 1872. do 1881. godine, ukida se vojno uređenje krajine, a Vrginmost postaje središte kotara s manjim prihodima.
Vremenom, Vrginmost se razvio u važno prometno središte. Nalazio se na raskrižju puteva Sisak-Karlovac-Zagreb, u blizini jačih industrijskih centara – Karlovac 40 km, Sisak 52 km i Zagreb 66 km. Od velikog značaja za privredni, politički i kulturni život bila je i željeznička pruga Karlovac-Sisak, koja je sagrađena 1901. godine (dio Sisak-Vrginmost) i 1905. godine (dio Vrginmost-Karlovac).
Za vrijeme drugog svjetskog rata talijanska vojska je u Vrginmostu uspostavila svoj garnizon te mjesto postaje jako vojno uporište. U mjestu je ostalo malo stanovnika i to uglavnom žene s djecom. Većina stanovništva je izbjeglo, pobijeno, pohapšeno, a dijelom je i otišlo u partizane. U noći 12. na 13. rujna 1942. godine, neprijateljske jedinice su uništile i razorile, a potom napustile Vrginmost.
Nakon rata mjesto je iznova izgrađeno te je imalo općinski sud, zdravstvenu i veterinarsku stanicu, osnovnu školu, narodno sveučilište, poštu, poljoprivrednu zadrugu i šumariju, trgovine, samostalne obrtnike te drvnu i tekstilnu industriju. Prema popisu stanovništva iz 2021. u općini Gvozd je živjelo 2 047 stanovnika (u samo mjestu Vrginmost 860 stanovnika).
Nakon završetka Domovinskog rata, 1996. godine, naziv mjesta je promijenjen u Gvozd. U 2012. godini, mjestu je opet vraćeno nekadašnje ime Vrginmost, ali je općina koja obuhvaća 19 naselja zadržala ime Gvozd.
Danas se Općina Gvozd nalazi u prilično teškoj gospodarskoj situaciji. Stanovništvo se najvećim dijelom bavi poljoprivredom i stočarstvom. U gospodarstvu osim trgovina i kafića, rade ciglana u obližnjem selu Blatuši i par malih pilana.
Izvor: “Udruga Suncokret”
GVOZD NEKAD
Vremenom, Vrginmost se razvio u važno saobraćajno središte. Nalazi se na raskrsnici puteva Sisak – Karlovac – Zagreb, u blizini jačih industrijskih centara, Karlovac 40km, Sisak 52km, Zagreb 66km.
Od velikog značaja za privredni, politički i kulturni život bila je željeznička pruga Karlovac – Sisak, koja je sagrađena, dio Sisak – Vrginmost 1901.godine, a dio Vrginmost – Karlovac 1905.godine.
Za vrijeme drugog svjetskog rata talijanska vojska je u Vrginmost postoji jako vojno uporište.
U mjestu je ostalo malo stanovnika i to uglavnom nekoliko porodica u kojima su ostale žene i djeca. Većina stanovništva je izbjeglo, pobijeno, pohapšeno, a dijelom otišlo u partizane. Noću 12 na 13 septembar/rujna 1942. neprijateljske jedinice su uništile i razorile a potom napustile Vrginmost.
Nakon rata mjesto je iznova izgrađeno i imalo je općinski sud, zdravstvenu i veterinarsku stanicu, osnovnu školu, narodno sveučilište, poštu, poljoprivrednu zadrugu i šumariju, trgovine, samostalne obrtnike, drvnu i tekstilnu industriju i po popisu stanovnika 1991.godine u mjestu je živjelo 1570 stanovnika.
Nakon završetka Domovinskog rata u mjestu je 1996.godine promijenjeno ime u Gvozd. Danas je Gvozd u dosta teškoj ekonomskoj situaciji. Stanovništvo se najvećim dijelom bavi poljoprivredom i stočarstvom. U gospodarstvu osim trgovina i kafića, radi ciglana u obližnjem selu Blatuši, par malih pilana i dvije talijanske firme: Euroamb ( sastavljanje ambulantnih vozila ), i Morganti ( izrada namještaja).
GVOZD DANAS
